OPAŽANJA RODITELJA I UČITELJA O ZASTUPLJENOSTI SADRŽAJA NARODNE TRADICIJE U ŠKOLSKIM AKTIVNOSTIMA UČENIKA MLAĐEG ŠKOLSKOG UZRASTA
Originalni naučni rad
Apstrakt
Savremeno društvo se nalazi u ekspanziji tehnološkog napretka i vrlo često se tradicionalne vrednosti “ostavljaju po strani” i pored toga što su u nekim oblastima nezamenljive, jer predstavljaju kulturnu baštinu i resurs koji može biti od velike koristi za učenje najmlađih generacija. Cilj istraživanja je bio da se utvrde opažanja roditelja i učitelja o zastupljenosti tradicionalnog narodnog stvaralaštva u školskim aktivnostima učenika mlađeg školskog uzrasta. Uzorak je činilo 71 roditelj učenika mlađeg školskog uzrasta i 51 učitelj. Rezultati istraživanja pokazuju da postoje razlike u odgovorima roditelja i učitelja u odnosu na opažanja i realizaciju nastave u vezi sa tradicionalnim narodnim stvaralaštvom kroz tri oblasti: 1) Nastavne aktivnosti 2) Vannastavne aktivnosti i 3) Aktivnosti roditelja i učitelja. Dobijeni rezultati ukazuju na potrebu planskog delovanja relevantnih činilaca po pitanju razvijanja svesti o značaju tradicionalnog narodnog stvaralaštva za savremeno društvo. Zaključujemo da se tradicionalno narodno stvaralašto izučava u okviru redovne nastave i vannastavnih aktivnosti. Postoji potreba da se aktivnosti tradicionalnog narodnog stvaralaštva implementiraju u Školski razvojni plan i druga dokumenta. Uključivanje Saveta roditelja i Učeničkog parlamenta su neke od mogućnosti da se tradicionalnom narodnom stvaralaštvu posveti pažnja, jer je ono značajno za razvoj nacionalnog identiteta dece osnovnoškolskog uzrasta. Poznavajući sopstvenu narodnu tradiciju učenici će poštovati i tradicionalno narodno stvaralaštvo svih naroda.
Reference
Duran M. (2009). Stvaralaštvo u spontanoj kulturi djece i mladih. Suvremena psihologija, 12(1), 175-189.
Fantuzzo, J., Tighe, E., & Childs, S. (2000). Family involvement questionnaire: a multivariate assessment of family participation in early childhood education. Journal of Educational Psychology, 92(2), 367-376.
Jelić, M., Stojković, I. i Markov, Z. (2018). Saradnja predškolske ustanove i roditelja iz ugla vaspitača. Specijalna edukacija i rehabilitacija, 17(2), 165-187. doi:10.5937/specedreh17-16592
Mandarić Vukušić, A. (2018). Professional Development of Kindergarten and Elementary School Teachers for Collaboration with Parents. Croatian Journal of Education, 20 (Sp. Ed.1), 73-94. https://doi.org/10.15516/cje.v20i0.3046
Markov, Z. i Mesaroš Živkov, A. (2019). Primena sadržaja narodne tradicije i njihov uticaj na vršnjačku prihvaćenost dece sa smetnjama u razvoju u predškolskim ustanovama. U: Ј.Mićević Karanović (ur.),Tradicionalno narodno stvaralaštvo u edukaciji i socijalizaciji dece predškolskog i nižeg školskog uzrasta i dece marginalnih grupa u Vojvodini,(str.118-145).
Mesaroš Živkov, A. i Markov, Z. (2019). Primena sadržaja tradicionalog stvaralaštva i tradicionalnih dečjih igara iz perspektive učitelja i roditelja učenika nižih razreda osnovne škole. U: Ј.Mićević Karanović (ur.),Tradicionalno narodno stvaralaštvo u edukaciji i socijalizaciji dece predškolskog i nižeg školskog uzrasta i dece marginalnih grupa u Vojvodini, (str.50-85).
Mesaroš Živkov, A., Markov, Z. i Jelić, M. (2018). Tradicionalne dečije igre u funkciji učenja dece u predškolskim inkluzivnim vaspitno-obrazovnim grupama. U: Marija Cvijetić (ur.), Rad je predstavljen na I Stručno-naučna konferenciji Specifičnosti obrazovanja, vaspitanja i socijalne zaštite osoba sa smetnjama u razvoju, Knjiga rezimea, 2. i 3.novembar (str.34-35). Kikinda: Škola za osnovno obrazovanje i vaspitanje učenika sa smetnjama u razvoju “6.oktobar”.
Mesaroš Živkov, A.J., Pavlov, S.V. i Milanović, M.M. (2018).Uticaj tradicionalnih dečjih pokretnih igara sa pevanjem na motorički razvoj predškolske dece. Inovacije u nastavi, 31, (2)108–118. doi: 10.5937/inovacije1802108M
Vujaklija, M. (1997). Leksikon stranih reči i izraza. Beograd: Prosveta.
Miladinović, M. i Stanković, O. (2017). Tradicija kao podsticaj stvaranja. U S. Radosavljević (Ur.). Zbornik – Istraživaćki pristup vaspitnoj praksi (str.371-376). Stručna konferencija. Smederevo: Newpress.
Pavlović, B. M., & Cicović-Sarajlić, D. J. (2013). Obrada narodnog muzičkog stvaralaštva u mlađim razredima osnovne škole po modelu integrativne nastave. Zbornik radova Učiteljskog fakulteta, Užice, (15), 275-290.
Perić., S. i Niškanović, V. (2006). S kolena na koleno – narodna tradicija – priručnik za nastavnike za prvi razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Perić., S. i Niškanović, V. (2010a). Svuda pođi kući dođi – priručnik za nastavnike za drugi razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Perić., S. i Niškanović, V. (2010b). Sve, sve, ali zanat – priručnik za nastavnike za treći razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Perić., S. i Niškanović, V. (2010v). Drumom hodiš, vodom brodiš – priručnik za nastavnike za četvrti razred osnovne škole. Beograd: Zavod za udžbenike i nastav- na sredstva.
Petković, R. V., & Čorboloković, S. S. (2016). Moguće upotrebe etnokutka u nastavi leksikologije srpskog jezika mlađih razreda. Inovacije u nastavi - časopis za savremenu nastavu , 29(1), 123-131.doi:10.5937/inovacije1601123P
Pešić, J. (2006). Opstajanje tradicionalističkih vrednosnih orijentacija u Srbiji. Sociologija, 48(4), 289-307.doi:10.2298/SOC0604289P
Prole, D. (2004). Pojam tradicije kod Herdera i Kanta. Arhe, 1(2), 197-214. Samardžić, M.R. i Travar, M.Ž. (2016). Kompetencije vaspitača za saradnju sa roditeljima. Nova škola, 11(1), 156-168. DOI 10.7251/NS1601158S
Sudzilovski, D., Ćalić, M., Ivanović, M. (2012). Muzika i narodna tradicija u nastavnim predmetima u mlađim razredima. Zbornik Učiteljskog fakulteta Užice, (14), 255–266.
Skočić Mihić, S., Blanuša Trošel, D. i Katić, V. (2015). Odgojitelji predškolske djece i savjetodavni rad s roditeljima. Napredak, 156 (4), 385-400. Preuzeto s https:// hrcak.srce.hr/166207
Stanišić, I. P. (2018). Metodički pristup pri realizaciji usmerenih aktivnosti dece predškolskog uzrasta iz fizičkog vaspitanja kroz dramsku stvaralačku igru na temu Proleće i Uskrs. Godišnjak Pedagoškog fakulteta u Vranju, 9(2), 57-68.
Zlatković, D. (2015). Tradicionalne dečje igre pirotskog kraja i susednih oblasti. Pirotski zbornik, 40, 61-120.doi:10.5937/pirotzbor1540081Z
Škutor, M. (2014). Partnerstvo škole i obitelji – temelj dječjeg uspjeha. Napredak, 154 (3), 209-222. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/138844
Vasileva, M., Malinovski, T., Vasileva-Stojanovska, T. i Trajkovik, V. (2018). Učenička iskustva integracije tradicionalnih igara u osnovnoškolski program. Croatian Journal of Education, 20 (1), 133-172. https://doi.org/10.15516/cje.v20i1.2386
Wu, W. H., Hsiao, H. C., Wu, P. L., Lin, C. H., & Huang, S. H. (2012). Exploring the learning theory bases of GBL. Journal of Computer Assisted Learning, 28(3), 265–279. https://doi.org/10.1111/j.1365-2729.2011.00437.x