DEVELOPMENT IN EDUCATION BY INTRODUCING HUMAN-ROBOT INTERACTION
Originalni naučni rad
Apstrakt
Usled razvoja digitalnih alatki brojne sfere doživljavaju svoju transformaciju. Ujedno sve češće se identifikuje potreba da se nastava unapredi da bolje odgovara potrebama učenika koje takođe doživljavaju ubrzane promene. U skladu sa tim se na polju digitalizacije traga za rešenjima sa polja digitalizacije koja mogu da doprinesu da se nastava poboljša i ostvare željeni rezultati. Posledično, sa utvrđivanjem značaja teme, rad se bavi upotrebom robota u nastavi kao načinom za poboljšanje procesa učenja i boljeg odgovora na potrebe učenika. Fokus je stavljen na upotrebu robota u obrazovanju. Navodi se da se generalna dostignuća robota mogu primeniti na polje obrazovanja. Posebno se ističe da roboti imaju široku primenu u obrazovanju i da se koriste na širokoj populaciji što uključuje različite demografske profile i potencijalne smetnje u razvoju koje se mogu javiti kod dece. Polazeći od razvoja veštačke inteligencije i uticaja koji to ima na samu nastavu rad daje uvid u upotrebu robota, koji se sada uz razvoj veštačke inteligencije mogu značajno više upotrebljavati u nastavi. Da bi se roboti uključili na pravi način u nastavu, potrebno je da se sagledaju prepreke i prednosti uključivanja robota u nastavu. Rad daje uvid u ova pitanja. Zasnovan na pregledu postojeće literature, rad ukazuje na najznačajnije aspekte ove teme, dajući osnovu za dalje istraživanje uloge koju uključivanje robota podržanih mogućnostima koje nudi veštačka inteligencija ima za dalji razvoj obrazovanja. Ovaj rad nudi uvid u to kako se roboti mogu koristiti u obrazovnom okruženju, fokusirajući se ne samo na perspektive učenika već i na perspektive nastavnika. Objašnjava interakcije između učenika i robota i razlikuje njihove glavne karakteristike. Cilj rada je da istakne potencijalne koristi i izazove koji se mogu pojaviti prilikom uvođenja robota u nastavu. Od velike je važnosti preispitati upotrebu robota u obrazovanju kako bi se bolje razumela njihova uloga i odredio najbolji način da se uključe kao alati za iskustvo učenja poboljšano veštačkom inteligencijom. Primeri iz prakse su uključeni u istraživanje kako bi se pružio jednostavniji pregled trenutnih iskustava sa interakcijama između čoveka i robota kao putem ka uključivanju veštačke inteligencije u obrazovanje. Rad stoga nudi jasan uvid u glavne aspekte interakcije između čoveka i robota i pruža osnovu za buduća istraživanja u ovoj oblasti. U radu se ukazuje na povećano angažovanje i aktivno učešće učenika u nastavi onda kada su u nastavu uključeni roboti, kao i široki spektar načina njihove upotrebe. Uloga robota u nastavi povezuje se i sa razvojem praktičnih veština. Među prednostima do kojih dovodi korišćenje robota navodi se i fleksibilnije okruženje za učenje, sticanje veština 21.veka, poboljšane komunikacione sposobnosti, veći stepen jednakosti i razumevanje kompleksnih programa. Ističe se da je od značaja i podrška na polju specijalnog obrazovanja. Postojeća literatura ističe niz prednosti. Ove prednosti poboljšavaju motivaciju učenika, ishode učenja i celokupno iskustvo učenja. Ono što treba uzeti u obzir su potencijalne prepreke i individualne karakteristike učenika koje mogu značajno uticati na ishode
uvođenja ovih inovativnih pristupa učenju. Takođe, u literaturi se ističu i različiti načini upotrebe robota u nastavi što predstavlja jednu od značajnih prednosti uvođenja ove novine u nastavu. Kao značajnu prednost robota do sada sprovedena istraživanja navode mogućnost prilagođavanja potrebama učenika koje nertko mogu biti raznolike. Roboti preuzimaju i različite uloge što povećava broj benefita. Roboti se mogu koristiti u nastavi kaopartneri za učenje ili kao nastavnici kada je to potrebno, predavači ili ispitivači.Upotreba robota, dodatno se ističe dovodi do potrebe usklađivanja nastavnog plana i programa. Izazovi se u tom pogledu javljaju usled nedostatka iskustva nastavnika. Još jedno od pitanja koje je detaljno analizirano u radu su i barijere podsticaji za uključivanje robota u nastavu. Tehnološki aspekti su prepoznati kao potencijalne barijere za primenu robota u nastavi. Finansijski i logistički aspekti su takođe od značaja. Prepreke su vezane za lične karakteristike učenika, tehničke nedostatke koji sprečavaju da se roboti uključe u nastavu i izazove za nastavnike koji mogu otežati njihovu primenu. Potrebno je uskladiti postojeći plan i program sa uvođenjem napredne tehnologije poput robota i veštačke inteligencije. Isitče se posebno kao prednost od posebnog značaja da roboti doprinose timskom radu, razvoju socijalnih veština, kritičkom razmišljanju i kreativnosti. Zbog toga se barijere prihvataju, ali se teži njihovom prevazilaženju umesto odbacivanju ovog koncepta. Kroz sagledavanje praktične strane zaključuje se da primeri robota pokazuju da svaki nudi slično, ali jedinstveno iskustvo za svoje korisnike. Nastavnici imaju aktivnu ulogu u izboru i korišćenju robota kako bi obezbedili najbolji mogući oblik interakcije između čoveka i robota koji odgovara potrebama učenika. Rad obuhvata neke zanimljive aspekte interakcije čoveka i robota u obrazovnom kontekstu. Prvi zaključak je da interakcija čoveka i robota može imati, i počinje da ima, vitalnu ulogu u obrazovnom kontekstu. Sa razvojem veštačke inteligencije, roboti će dobiti više prostora u organizaciji učionice, što će na kraju preoblikovati obrazovno okruženje, uz druge promene koje se dešavaju istovremeno. Prednosti se odnose na kritične aspekte procesa učenja, uključujući motivaciju, angažovanje, personalizovano učenje i ishode učenja. Analiza postojećih primera i prepreka pruža jasan uvid u to kako roboti interaguju u kontekstu učionice i u kom pravcu treba razvijati ove interakcije. Utvrđene prepreke treba posmatrati kao oblasti koje zahtevaju dalja poboljšanja i prilagođavanja kako bi se omogućila šira upotreba robota koje podržava veštačka inteligencija u obrazovanju, sa manje problema koje treba rešiti tokom tog procesa. Uprkos nekim nedostacima povezanim sa uključivanjem interakcije čoveka i robota u obrazovno okruženje, ova interakcija nudi brojne prednosti. Istraživanja pokazuju kako društveni roboti značajno utiču na različite obrazovne kontekste i kako mogu pomoći nastavnicima i učenicima. Njihova fleksibilnost im omogućava da prilagode interakcije potrebama svakog učenika, procene veštine i pruže individualizovani sadržaj, povratne informacije i podršku u nastavi. Zaključuje se da je potrebno prevazići prepreke koje se javljaju u primeni robota u nastavi kako bi se ostvarili brojni benefiti koji su sve značajniji kako se tehnologija i mogućnosti veštačke inteligencije razvijaju. Buduća istraživanja trebalo bi da budu usmerena na praktičnu primenu i iskustva učenika.
Reference
of Furhat Robots' Role in Student Learning. Artificial Intelligence & Robotics Development
Journal, 5(1), 337–352. https://doi.org/10.52098/airdj.20255136
Barry, R.-J., Neumann, M. M., & Neumann, D. L. (2025). Individual differences and young children’s
engagement with a social robot. Computers in Human Behavior: Artificial Humans, 4, 100139.
https://doi.org/10.1016/j.chbah.2025.100139
Bellas, F., Naya-Varela, M., Mallo, A., & Paz-Lopez, A. (2024). Education in the AI era: a long-term
classroom technology based on intelligent robotics. Humanities and Social Sciences
Communications, 11(1). https://doi.org/10.1057/s41599-024-03953-y
Chou, H. S., Thong, L. T., Chew, H. S. J., & Lau, Y. (2023). Barriers and Facilitators of Robot-Assisted
Education in Higher Education: A Systematic Mixed-Studies Review. Technology, Knowledge
and Learning, 28, 477–516. https://doi.org/10.1007/s10758-022-09637-3
Cui, Y., Song, X., Hu, Q., Li, Y., Sharma, P., & Khapre, S. (2022). Human-robot interaction in higher
education for predicting student engagement. Computers and Electrical Engineering, 99,
107827. https://doi.org/10.1016/j.compeleceng.2022.107827
Donnermann, M., Schaper, P., & Lugrin, B. (2025). Application of Social Robots in Higher Education:
A Long-Term Study. International Journal of Social Robotics, 17(10), 2311–2326.
https://doi.org/10.1007/s12369-025-01286-7
Ekström, S. & Pareto, L. (2022). The dual role of humanoid robots in education: As didactic tools and
social actors. Education and Information Technologies, 27, 12609–12644.
https://doi.org/10.1007/s10639-022-11132-2
Fragakis, N., Trichopoulos, G., & Caridakis, G. (2025). Empowering Education with Intelligent
Systems: Exploring Large Language Models and the NAO Robot for Information Retrieval.
Electronics, 14(6), 1210. https://doi.org/10.3390/electronics14061210
Fung, K. Y., Fung, K. C., Lui, T. L. R., Sin, K. F., Lee, L. H., Qu, H., & Song, S. (2025). Exploring the
impact of robot interaction on learning engagement: a comparative study of two multi-modal
robots. Smart Learning Environments, 12(1). https://doi.org/10.1186/s40561-024-00362-1
Garello, L., Belgiovine, G., Russo, G., Rea, F., & Sciutti, A. (2025). Building Knowledge from
Interactions: An LLM-Based Architecture for Adaptive Tutoring and Social Reasoning.
ArXiv.org. https://arxiv.org/abs/2504.01588
Garzón, J., Patiño, E., & Marulanda, C. (2025). Systematic Review of Artificial Intelligence in
Education: Trends, Benefits, and Challenges. Multimodal Technologies and Interaction, 9(8),
84–84. https://doi.org/10.3390/mti9080084
González-Santamarta, M. Á., González-Fernández, I., Rodríguez-Lera, F. J., Manuel, G.-H. Á., &
Matellán-Olivera, V. (2023). Integration of Large Language Models within Cognitive
Architectures for Autonomous Robots. ArXiv.org. https://arxiv.org/abs/2309.14945
Han, J., & Conti, D. (2025). Recent Advances in Human–Robot Interactions. Applied Sciences, 15(12),
6850. https://doi.org/10.3390/app15126850
Hrastinski, S., Olofsson, A. D., Arkenback, C., Ekström, S., Ericsson, E., Fransson, G., Jaldemark, J.,
Ryberg, T., Öberg, L.-M., Fuentes, A., Gustafsson, U., Humble, N., Mozelius, P., Sundgren, M.,
& Utterberg, M. (2019). Critical Imaginaries andReflections on Artificial Intelligence and
Robots in Postdigital K-12 Education. Postdigital Science and Education, 1(2), 427–445.
https://doi.org/10.1007/s42438-019-00046-x
Kamalov, F., Calonge, D. S. & Gurrib, I. (2023). New Era of Artificial Intelligence in Education:
Towards a Sustainable Multifaceted Revolution. Sustainability, 15(16), 12451.
https://doi.org/10.3390/su151612451
Karalekas, G., Vologiannidis, S. & Kalomiros, J. (2025). Teaching Artificial Intelligence and Machine
Learning in Secondary Education: A Robotics-Based Approach. Applied Sciences, 15(8), 4570–
4570. https://doi.org/10.3390/app15084570
Lampropoulos, G. (2025). Social Robots in Education: Current Trends and Future Perspectives.
Information, 16(1), 29–29. https://doi.org/10.3390/info16010029
Latif, E., Liu, V., & Zhai, X. (2026). A systematic review of intelligent and robot tutoring systems:
evolution, pedagogical design, and AI-driven classification. Smart Learning Environments,
13(1). https://doi.org/10.1186/s40561-025-00427-9
LeTendre, G. K. & Gray, R. (2023). Social robots in a project‐based learning environment: Adolescent
understanding of robot–human interactions. Journal of Computer Assisted Learning, 40(1), 192–
204. https://doi.org/10.1111/jcal.12872
López-Belmonte, J., Segura-Robles, A., Moreno-Guerrero, A.-J., & Parra-González, M.-E. (2021).
Robotics in Education: A Scientific Mapping of the Literature in Web of Science. Electronics,
10(3), 291. https://doi.org/10.3390/electronics10030291
Mate, J. (2025). Robots in the classroom: teaching the future today. Deep Science Publishing.
Newton, D. P. & Newton, L. D. (2019). Humanoid Robots as Teachers and a Proposed Code of Practice.
Frontiers in Education, 4. https://doi.org/10.3389/feduc.2019.00125
Okagbue, E. F., Ezeachikulo, U. P., Akintunde, T. Y., Tsakuwa, M. B., Ilokanulo, S. N., Obiasoanya,
K. M., Ilodibe, C. E., & Ouattara, C. A. T. (2023). A comprehensive overview of artificial
intelligence and machine learning in education pedagogy: 21 Years (2000–2021) of research
indexed in the Scopus database. Social Sciences & Humanities Open, 8(1), 100655.
https://doi.org/10.1016/j.ssaho.2023.100655
Pai, R. Y., Shetty, A., Dinesh, T. K., Shetty, A. D., & Pillai, N. (2024). Effectiveness of social robots as
a tutoring and learning companion: a bibliometric analysis. Cogent Business & Management,
11(1). https://doi.org/10.1080/23311975.2023.2299075
Phokoye, S. P., Epizitone, A., Nkomo, N., Mthalane, P. P. & Zondi, N. P. (2024). Exploring the Adoption
of Robotics in Teaching and Learning in Higher Education Institutions. Informatics, 11(4), 91.
https://doi.org/10.3390/informatics11040091
Rojas Vistorte, A. O., Deroncele-Acosta, A., Luis, J., Barrasa, A., López-Granero, C. & Martí-González,
M. (2024). Integrating artificial intelligence to assess emotions in learning environments: a
systematic literature review. Frontiers in Psychology, 15.
https://doi.org/10.3389/fpsyg.2024.1387089
Ružić, I. & Balaban, I. (2024). The use of social robots as teaching assistants in schools: implications
for research and practice. RED. Revista de Educación a Distancia, 24(78), 1–29.
https://doi.org/10.6018/red.600771
Tuna, A. & Tuna, G. (2019). The Use of Humanoid Robots with Multilingual Interaction Skills in
Teaching a Foreign Language: Opportunities, Research Challenges, and Future Research
Directions. Center for Educational Policy Studies Journal, 9(3), 95–115.
https://doi.org/10.26529/cepsj.679
Urwin, M. (2024). Classroom robots are infiltrating the education industry, but teachers are safe — for
now. Built In. https://builtin.com/robotics/robotics-in-the-classroom
Vieriu, A. M. & Petrea, G. (2025). The Impact of Artificial Intelligence (AI) on Students’ Academic
Development. Education Sciences, 15(3), 343. https://doi.org/10.3390/educsci15030343
Wang, S., Wang, F., Zhu, Z., Wang, J., Tran, T., & Du, Z. (2024). Artificial intelligence in education: A
systematic literature review. Expert Systems with Applications, 252, 124167.
https://doi.org/10.1016/j.eswa.2024.124167
Wang, W., Chen, Y., Li, R. & Jia, Y. (2019). Learning and Comfort in Human–Robot Interaction: A
Review. Applied Sciences, 9(23), 5152. https://doi.org/10.3390/app9235152






