KARAKTERISTIKE USPOSTAVLJANJA SOCIJALNIH I KOMUNIKACIJSKIH ODNOSA ADOLESCENATA DANAS
Pregledni naučni rad
Apstrakt
Svako biće nije izolovano, te živi u zajednici, primorano je da komunicira i funkcioniše sa društvom koje ga okružuje. Pripadnost grupi je prirodna potreba, koja pored sigurnosti donosi i određeno osećanje samovrednovanja i stvaranja slike o sebi, koja je posebno važna u periodu adolescencije. Tako svaki pojedinac kroz komunikaciju sa drugima upoznaje sebe, druge i svoje okruženje. Komunikacija i njeni elementi su izuzetno važni za celokupan život pojedinca. Stoga, tema ovog rada je značajna i zanimljiva za istraživanje, posebno u kontekstu adolescencije, koja je period intenzivnih promena i turbulencija. U radu će se raspravljati o pojmu komunikacije, njenim stilovima, prednostima i nedostacima u interakciji adolescenata sa vršnjacima, porodicom, nastavnicima i drugim odraslim osobama. Takođe, pažnja će biti posvećena uticaju tehnologije, medija i društvenih mreža, koji značajno oblikuju načine i tokove komunikacije danas. Cilj ovog rada se ogleda u rasvetljavanju značaja izazova koje nosi današnja komunikacija među adolescentima. Važno je neprekidno pratiti kako mladi komuniciraju i preduzeti preventivne mere kako bi se osigurali optimalni uslovi za njihovo funkcionisanje, kako među vršnjacima, tako i u širem društvenom kontekstu. Na taj način se može doprineti pravilnoj izgradnji identiteta i sveobuhvatne ličnosti mladih.
Reference
Belozerova, I. A. (2021). The problem of communication among modern student youth. JETT, 12(2), 101-109.
Brčić-Stipčević, V., & Renko, S. (2007). Čimbenici utjecaja na izbor maloprodajnih oblika. Zbornik ekonomskog fakulteta u Zagrebu, 5(1), 387-401.
Farrell, T. S. (2009). Talking, listening, and teaching:A guide to classroom communication. Canada: Corwin.
Glušac, D. R., Kavalić, M. B., Makitan, V. Z., & Stanisavljev, S. M. (2023). Digitalna pismenost u kontekstu konektivističke teorije učenja. Pedagoška stvarnost, 69(2), 249-262.
Graovac, M. (2010). Adolescent u obitelji. Medicina Fluminensis: Medicina Fluminensis, 46(3), 261-266.
Jelovica, L., & Alajbeg, A. (2023). An Overview of the Characteristics of a Modern School. Croatian Journal Educational/Hrvatski Casopis za Odgoj I Obrazovanje, 25(3).
Jovanovski, V. (2012). Razvoj poduzetničkih vještina i karijere Generacije y. Učenje zapoduzetništvo, 2(1), 121-128
Jovanović, S. (2023). Digitalna transformacija Tehničke škole Zaječar. Pedagoška stvarnost, 69(2), 220-233.
Langacker, R. W. (1999). Virtual reality.
Markić, I. (2010). Socijalna komunikacija među učenicima. Pedagogijska istraživanja,7 (2),307-315
Markivska, L. L., Siruk, N. M., Durmanenko, O. L., Redchuk, R. O., & Tarasyuk, L. M. (2020). Modern society challenges: youth communication in Instagram. International Journal of Criminology and Sociology, 9, 3124-3133.
Markowitz, D., & Bailenson, J. (2019). Virtual reality and communication. Human Communication Research, 34, 287-318.
Milenković, S., & Delić, K. (2011). Komunikologija i poslovna komunikacija. Beograd.
Nagy, P., & Koles, B. (2014). The digital transformation of human identity: Towards a conceptual model of virtual identity in virtual worlds. Convergence, 20(3), 276-292.
Oreški, A. (2019). Komunikacija među adolescentima u srednjim školama. Diplomski rad,Univerzitet u Varaždinu, Svjeučilište Sjever.
Pollet, T. V.; Roberts, S. G.; Dunbar, R. I. (2011). Use of social network sites and instant messaging does not lead to increased offline social network size or to emotionally closer relationships with offline network members. Cyberpsychology, Behavior, and Social Networking, 14(4): 253-258.
Popović, I. (2012) Intergenerational Communication Problems Caused By The Influence Of Social Networks. Informatol. 45 (4): 333-341.
Rattinger, M. (2020) Uloga slobodnog vremena i društvenih mreţa u samoprocjeni kvalitete ţivota učenika višeg sekundarnog obrazovanja. Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet. Doktorska dizertacija. https://doi.org/10.17234/diss.2020.5540
Reardon, K. K. (1998), Interpersonalna komunikacija – gdje se misli susreću. Zagreb:Alinea.
Rotar, N. Z. (2005). Mediji-Medijska pismenost, medijski sadržaji i medijski utjecaji.Sarajevo: Media Centar.
Sheldon, P. ; Bryant, K. (2016) Instagram: Motives for its use and relationship to narcissism and contextual age. Computer Human. Behaviour 58: 89-97. https://doi.org/10.1016/j.chb.2015.12.059
Spajić Vrkaš, V., Kukoč, M., Bašić, S. (2001), Obrazovanje za ljudska prava i demokraciju:Interdisciplinarni rječnik. Zagreb: Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO i Projekt„Obrazovanje za mir i ljudska prava za hrvatske osnovne škole”. Zagreb; Filozofski fakultet.
Subrahmanyam, K.; Greenfield, P. (2008). Online communication and adolescent relationships. The future of children, 18(1): 119-146.
Šejtanić, S. (2018). Kvalitete komunikacije učenika i nastavnika tijekom nastavnih i izvannastavnih aktivnosti. Školski vjesnik: časopis za pedagogijsku teoriju i praksu, 67(2), 343-355.
Valkenburg, P. M., Schouten, A. P., & Peter, J. (2005). Adolescents’ identity experiments on the Internet. New media & society, 7(3), 383-402.
Vybíral, Z., Smahel, D., & Divínová, R. (2004). Growing up in virtual reality: Adolescents and the Internet. Society, reproduction, and contemporary challenges, 169-88.
Wohlgenannt, I., Simons, A., & Stieglitz, S. (2020). Virtual reality. Business & Information Systems Engineering, 62, 455-461.
