POVEZANOST MUZIČKOG OBRAZOVANJA I ISKUSTVA SA PORODIČNOM KULTURNO-PEDAGOŠKOM KLIMOM BUDUĆIH VASPITAČA

  • Nataša Đuragić Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača, Novi Sad
  • Ksenia Šimoković Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
  • Vladimir Mihić Odsek za psihologiju, Filozofski fakultet, Univerzitet u Novom Sadu
Кључне речи: kulturno-pedagoška klima, muzičko obrazovanje, muzičko iskustvo, kompenzatorno iskustvo

Сажетак

Nivo muzičke kulture studenata vaspitačkih škola koji umnogome utiče na njihove kompetencije kao budućih stručnjaka, često je uslovljen postojanjem prethodnog muzičkog obrazovanja, kao i nekim aspektima kulturno-pedagoške klime porodice. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja koje je za cilj imalo da ispita povezanost prethodnog formalnog muzičkog obrazovanja i neformalnog muzičkog iskustva sa nivoom kulturno-pedagoške klime porodice studenata, budućih vaspitača. Pored toga, istraživanje se bavilo i značajem pojedinih sociodemografskih faktora (stručna sprema roditelja i mesto odrastanja studenata) za kulturno-pedagošku klimu porodice i postojanje prethodnog muzičkog obrazovanja i iskustva.

Uzorak istraživanja činilo je 225 studenata druge i treće godine Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača u Novom Sadu. Istraživanje je rađeno metodom neeksperimentalnog tipa, tehnikom anketiranja i skaliranja, instrumentom konstruisanim za potrebe ovog istraživanja. Rezultati istraživanja su pokazali da postoji korelacija između prethodnog muzičkog obrazovanja i nivoa kulturno-pedagoške klime porodice porekla, kao i da su i obrazovanje roditelja i mesto odrastanja studenata značajni faktori koji doprinose kulturno-pedagoškoj klimi porodice i razvijenosti muzičkog obrazovanja i/ili ranog muzičkog iskustva studenata.

Ovaj podatak otvara prostor za osmišljavanje odgovarajućih programa za povećanje muzičkih kompetencija samih vaspitača, kako bi oni mogli pružiti blagovremenu muzičku stimulaciju deci u predškolskim ustanovama. Na taj način vaspitači bi mogli da utičući na kvalitet muzičkih aktivnosti dece, potencijalno posredno kompenzuju i nisku kulturno-pedagošku klimu porodice dece iz porodica sa nižim socijalnim, ekonomskim i obrazovnim statusom roditelja.

Референце

Aherne, S. (2011). An examination of the relationships among home musical environment, tonal music aptitude and vocal performace achievement of kindergarten students (unpublished master thesis). Delaware: University of Delaware.
Bainger, L. (2010). A Music Collaboration with Early Childhood Teachers. Australian Journal of Music Education, 2, 17-27.
Bogunović, B. (2005). Porodica učenika osnovne muzičke škole. Pristupljeno: 30.07.2007. www.ipisr.org.rs/Upload/Dokumenta/Strane/ZbornikInstituta/37(2)2005/Porodica.pdf.
Bogunović, B. i Polovina, N. (2007). Obrazovno-materijalni kontekst porodice i odnos učenika prema školovanju. Pristupljeno: 30.07.2007. http://www.ipisr.org.rs/Upload/Dokumenta/Strane/ZbornikInstituta/39(1)2007/OBRAZOVN O-MATERIJALNIKONTEKST.pdf.
Brand, M. (1985). Development and validation of the home musical environment scale for use at the early elementary level. Psihology of Music, 13(10), 40-48.
Bronfenbrenner, U. (1994). Ecological models of human development. International Encyclopedia of Education, 3(2), 37-43.
Bronfenbrener, J.(1997). Ekologija ljudskog razvoja: prirodni i dizajnirani eksperimenti. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Custodero, L. A. (2003). Passing the cultural torch: Musical experiences and musical parenting of infants. Journal of Research in Music Education, 51(2), 102-114.
Dai, D. Y. & R. M. Schader. (2002). Decisions Regarding Music Training: Parental Beliefs
and Values. Gifted Child Quarterly,46(2), 135–144.
Demorest, S. M., Kelley, J., Pfordresher, P.Q. (2017). Singing Ability, Musical Self-Concept, and Future Music Participation. Journal of Research in Music Education, 64(4), 405-420.
Đorđević, J. (2008). Porodica kao faktor podsticanja darovitosti. u: G. Gojkov (Ur.), Zbornik Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača “Mihajlo Palov” – Vršac (str. 25-35). Vršac: Visoke škole strukovnih studija za obrazovanje vaspitača “Mihajlo Palov”
Đuragić, N. (2017). Muzičke preferencije budućih vaspitača. u: L. Marinković (Ur.), Zbornik radova sa interdisciplinarne naučno-stručne konferencije sa međunarodnim učešćem “Svakodnevni život deteta”(str. 269-279). Novi Sad: Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača
Ilari, B. (2013). Concerted Cultivation and Music Learning: Global Issues and Local Variations. Research Studies in Music Education,35(2), 179–196.
Ivanović, S. (2008). Porodični uslovi, slobodno vreme i kreativnost mladih. u: G.Gojkov (Ur.), Zbornik radova 14.okruglog stola – Porodica kao faktor podsticanja darovitosti (str. 223-230). Vršac: Visoka škola strukovnih studija za obrazovanje vaspitača ’’Mihailo Palov’’
Jeremić, B. (2015). Od pevanja do muzičke kulture (Metodika nastave muzičke kulture, praktikum za vaspitače i učitelje). Sombor: Univerzitet Novi Sad, Pedagoški fakultet Sombor.
Kirkpatrick, W. C. (1962). Relationship between the singing ability of prekindergarten children and their home musical environment (doctoral dissertation). Los Angeles: University of Southern California.
Lareau, A. (2011). Unequal Childhoods: Class, Race, and Family Life. Berkley: University of California Press.
Mirković-Radoš, K. (1986). Muzika i predškolsko dete. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
Nikolić, L. (2015). Faktori sticanja i razvoja muzičkih kompetencija kod studenata učiteljskih studija (doktorska disertacija). Beograd: Fakultet muzičke umetnosti.
Scripp, L., Ulibarri, D., Flax, R. ( 2013). Thinking Beyond the Myths and Misconceptions of Talent: Creating Music Education Policy that Advances Music’s Essential Contribution to Twenty-First Century Teaching and Learning. Arts Education Policy Review,114(2), 54–102.
Shelton, J.S. (1965). The influence of home musical environment upon musical response of first-grade children (doctoral dissertation). Baltimore: George Peabody College for Teachers.
Shuter, R. P. (1964). An investigation of hereditary and environmental factors in musical ability (doctoral dissertation). London: London University.
Štula, J. (2005). Odnos socio-ekonomskog statusa i kulturno-pedagoškog nivoa porodice i njihova povezanost sa školskim postignućem. U: M. Franceško i M. Zotović (Ur.), Psihosocijalni aspekti društvene tranzicije u Srbiji (str. 225-237). Novi Sad: Filozofski fakultet, Odsek za psihologiju.
Vincent, C. & S. J. Ball. (2007). Making Up the Middle-Class Child: Families, Activities and Class Dispositions. Sociology,41(6), 1061–1077.
Veitch, H. (2017). Parental Memories of School and Children’s Early Learning: a Comparison of Higher-income and Lower-income Mothers. New Waves Educational Research & Development,20(1), 38–54.
Wills, A. (2011). Relationships Among Musical Home Environment, Parental Involvement, Demographic Characteristics and Early Childhood Music Participation (master thesis). Miami: University of Miami.
Zdzinski, S. (2013). Underlying Structure of Parental involvement – Home Environment in Music. Bulletin of the Council for Research in Music Education, 198, 69- 88.
Објављено
29. 03. 2024.
Bрој часописа
Секција
ПРЕДШКОЛСКА ПЕДАГОГИЈА