DIGITALNA PISMENOST U KONTEKSTU KONEKTIVISTIČKE TEORIJE UČENJA
Originalni naučni rad
Ključne reči:
čitanje, digitalna pismenost, konektivizam
Apstrakt
U radu je rasvetljavan fenomen digitalne pismenosti koji je posmatran kroz prizmu konektivističke teorije učenja. U tom kontekstu prikazani su rezultati istraživanja koje je imalo za cilj utvrđivanje stavova i preferencije adolescenata po pitanju čitanja štampanih i digitalnih formata teksta i medija uopšte, kao i utvrđivanje stavova o konkretnim čitalačkim praksama, kako u tradicionalnom tako i u digitalnom čitalačkom okruženju. Utvrđivane su povezanosti između opšteg odnosa prema čitanju i sklonosti prema klasičnom i digitalnom čitanju u svrhu učenja. Podaci su dobijeni obradom N=599 upitnika reprezentativnog fokusiranog uzorka adolescenata uzrasta od 15 do 19 godina, učenika gimnazija i srednjih škola u Republici Srbiji. Anketni upitnik je sadržao 32 pitanja. U obradi podataka primenjena je deskriptivna, korelaciona i regresiona analiza. Istraživanjem se došlo do zaključka da je kod adolescenata opšti odnos prema čitanju značajno povezan sa dimenzijama odnosa prema klasičnom čitanju štampanog teksta i multimediji.
Reference
Antić, S., & Pešikan, A. (2015). Naučna pismenost i socio-konstruktivistička perspektiva. Psihološka istraživanja, 18(1), 99-119. doi: 10.5937/PsIstra1501099A
Borgonovi, F. (2016). Video gaming and gender differences in digital and printed reading performance among 15-year-old students in 26 countries. Journal of Adolescence, 48, 45-61. https://doi.org/10.1016/j.adolescence.2016.01.004
Bosanac, M., & Milutinović, J. (2021). Teorija konektivizma u obrazovanju. Zbornik Odseka za pedagogiju. Zbornik Odseka za pedagogiju, (30), 127-144.
Božić, S. V., & Novaković, A. M. (2020). O čitalačkim navikama srednjoškolaca i nastavi književnosti. Teaching Innovations/Inovacije u nastavi, 3(2020), 14-27.
Chen, N. S., Teng, D. C. E., & Lee, C. H. (2011). Augmenting paper-based reading activity with direct access to digital materials and scaffolded questioning. Computers & Education, 57(2), 1705-1715. https://doi.org/10.1016/j.compedu.2011.03.013
Cull, B. W. (2011). Reading revolutions: Online digital text and implications for reading in academe. 16(6), 10-23, https://doi.org/10.5210/fm.v16i6.3340
Gabelica, M. (2012). Poticanje čitanja uz nove medije. Dijete, škola, obitelj: časopis za odgoj i obrazovanje djece rane školske dobi namijenjen stručnjacima i roditeljima, 30(12), 2-8.
Hadžiahmetović, N. (2021). Prednosti i nedostaci obrnute učionice - konstruktivističko i samoodređeno učenje za vreme pandemije COVID-19. Psihološka istraživanja, 24(2), 303-324.
Ivey, G., & Broaddus, K. (2001). “Just plain reading”: A survey of what makes students want to read in middle school classrooms. Reading Research Quarterly, 36(4), 350-377. https://doi.org/10.1598/RRQ.36.4.2
Kivunja, C. (2014). Theoretical perspectives of how digital natives learn. International Journal of Higher Education, 3(1), 94-109.
Kordigel, Metka, Razvoj čitanja, vrste čitanja i tipologija čitalaca, I. dio, Umjetnost i dijete, 2–3/1991, Zagreb, 101–123.
Kuvač-Levačić, K. (2013). Razvoj i vrste čitanja, tipologija čitatelja s obzirom na čitanje neknjiževnih tekstova. Čitanje za školu i život, 13 – 22.
Kuzmanović, D. (2022). From" digital natives" to" digital cretins": Youth and digital divides. Kultura, (176), 55-75.
LaBerge, D., & Samuels, S. J. (1974). Toward a theory of automatic information processing in reading. Cognitive psychology, 6(2), 293-323. https://doi.org/10.1016/0010-0285(74)90015-2
Liu, Z. (2012). Digital reading. Chinese Journal of Library and Information Science (English edition), 5, 85-94.
Liu, Z. J., Tretyakova, N., Fedorov, V., & Kharakhordina, M. (2020). Digital literacy and digital didactics as the basis for new learning models development. International Journal of Emerging Technologies in Learning, 15(14), 4-18.
MacColl, I., Chalmers, M., Rogers, Y., & Smith, H. (2002). Seamful ubiquity: Beyond seamless integration. In workshop at UbiComp (2).
Milanović, N. M., & Matejević, M. D. (2022). Stavovi roditelja prema čitalačkoj kulturi učenika mlađih razreda osnovne škole. Inovacije u nastavi-časopis za savremenu nastavu, 35(4), 85-98. DOI: 10.5937/inovacije2204085M
O'hara, K., & Sellen, A. (1997, March). A comparison of reading paper and online documents. Proceedings of the ACM SIGCHI Conference on Human factors in computing systems, (335-342).
Prensky, M. (2001). Digital natives, digital immigrants part 2: Do they really think differently? On the horizon, 9(6), 1-6. https://doi.org/10.1108/10748120110424843
Radovanović, M. (2014). Teorija teksta i novi mediji. Kultura, 145, 150-168.
Reddy, P., Sharma, B., & Chaudhary, K. (2020). Digital literacy: A review of literature. International Journal of Technoethics (IJT), 11(2), 65-94. doi: 10.4018/IJT.20200701.oa1
Roberts, J. C., & Roberts, K. A. (2008). Deep reading, cost/benefit, and the construction of meaning: Enhancing reading comprehension and deep learning in sociology courses. Teaching Sociology, 36(2), 125-140. https://doi.org/10.1177/0092055X0803600203
Siemens, G. (2005) ‘Connectivism: a theory for the digital age’ International Journal of Instructional Technology and Distance Learning, 2(1).
Stanojević Gocić, M. (2017). Strategije učenja i usvajanja vokabulara u funkciji razvijanja veštine čitanja u nastavi engleskog jezika struke (doktorska disertacija). Univerzitet u Kragujevcu.
Stepanovna Sidenko, A. (2006). O inovacionim i tradicionalnim modelima nastavnog procesa, Nastava i vaspitanje, 55(2), 109-121.
Stojkov, I. P. (2018). Uticaj glasnog i tihog čitanja na razumevanje teksta u četvrtom razredu osnovne škole. Teaching Innovations/Inovacije u nastavi, 2018(1). 113-124.
Topalov, J. (2015) Metakognicija i kognitivne strategije u razumevanju teksta u univerzitetskoj nastavi engleskog jezika, (doktorska disertacija). Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, Serbia.
Turner, K. H., Hicks, T., & Zucker, L. (2020). Connected reading: A framework for understanding how adolescents encounter, evaluate, and engage with texts in the digital age. Reading Research Quarterly, 55(2), 291-309. https://doi.org/10.1002/rrq.271
Borgonovi, F. (2016). Video gaming and gender differences in digital and printed reading performance among 15-year-old students in 26 countries. Journal of Adolescence, 48, 45-61. https://doi.org/10.1016/j.adolescence.2016.01.004
Bosanac, M., & Milutinović, J. (2021). Teorija konektivizma u obrazovanju. Zbornik Odseka za pedagogiju. Zbornik Odseka za pedagogiju, (30), 127-144.
Božić, S. V., & Novaković, A. M. (2020). O čitalačkim navikama srednjoškolaca i nastavi književnosti. Teaching Innovations/Inovacije u nastavi, 3(2020), 14-27.
Chen, N. S., Teng, D. C. E., & Lee, C. H. (2011). Augmenting paper-based reading activity with direct access to digital materials and scaffolded questioning. Computers & Education, 57(2), 1705-1715. https://doi.org/10.1016/j.compedu.2011.03.013
Cull, B. W. (2011). Reading revolutions: Online digital text and implications for reading in academe. 16(6), 10-23, https://doi.org/10.5210/fm.v16i6.3340
Gabelica, M. (2012). Poticanje čitanja uz nove medije. Dijete, škola, obitelj: časopis za odgoj i obrazovanje djece rane školske dobi namijenjen stručnjacima i roditeljima, 30(12), 2-8.
Hadžiahmetović, N. (2021). Prednosti i nedostaci obrnute učionice - konstruktivističko i samoodređeno učenje za vreme pandemije COVID-19. Psihološka istraživanja, 24(2), 303-324.
Ivey, G., & Broaddus, K. (2001). “Just plain reading”: A survey of what makes students want to read in middle school classrooms. Reading Research Quarterly, 36(4), 350-377. https://doi.org/10.1598/RRQ.36.4.2
Kivunja, C. (2014). Theoretical perspectives of how digital natives learn. International Journal of Higher Education, 3(1), 94-109.
Kordigel, Metka, Razvoj čitanja, vrste čitanja i tipologija čitalaca, I. dio, Umjetnost i dijete, 2–3/1991, Zagreb, 101–123.
Kuvač-Levačić, K. (2013). Razvoj i vrste čitanja, tipologija čitatelja s obzirom na čitanje neknjiževnih tekstova. Čitanje za školu i život, 13 – 22.
Kuzmanović, D. (2022). From" digital natives" to" digital cretins": Youth and digital divides. Kultura, (176), 55-75.
LaBerge, D., & Samuels, S. J. (1974). Toward a theory of automatic information processing in reading. Cognitive psychology, 6(2), 293-323. https://doi.org/10.1016/0010-0285(74)90015-2
Liu, Z. (2012). Digital reading. Chinese Journal of Library and Information Science (English edition), 5, 85-94.
Liu, Z. J., Tretyakova, N., Fedorov, V., & Kharakhordina, M. (2020). Digital literacy and digital didactics as the basis for new learning models development. International Journal of Emerging Technologies in Learning, 15(14), 4-18.
MacColl, I., Chalmers, M., Rogers, Y., & Smith, H. (2002). Seamful ubiquity: Beyond seamless integration. In workshop at UbiComp (2).
Milanović, N. M., & Matejević, M. D. (2022). Stavovi roditelja prema čitalačkoj kulturi učenika mlađih razreda osnovne škole. Inovacije u nastavi-časopis za savremenu nastavu, 35(4), 85-98. DOI: 10.5937/inovacije2204085M
O'hara, K., & Sellen, A. (1997, March). A comparison of reading paper and online documents. Proceedings of the ACM SIGCHI Conference on Human factors in computing systems, (335-342).
Prensky, M. (2001). Digital natives, digital immigrants part 2: Do they really think differently? On the horizon, 9(6), 1-6. https://doi.org/10.1108/10748120110424843
Radovanović, M. (2014). Teorija teksta i novi mediji. Kultura, 145, 150-168.
Reddy, P., Sharma, B., & Chaudhary, K. (2020). Digital literacy: A review of literature. International Journal of Technoethics (IJT), 11(2), 65-94. doi: 10.4018/IJT.20200701.oa1
Roberts, J. C., & Roberts, K. A. (2008). Deep reading, cost/benefit, and the construction of meaning: Enhancing reading comprehension and deep learning in sociology courses. Teaching Sociology, 36(2), 125-140. https://doi.org/10.1177/0092055X0803600203
Siemens, G. (2005) ‘Connectivism: a theory for the digital age’ International Journal of Instructional Technology and Distance Learning, 2(1).
Stanojević Gocić, M. (2017). Strategije učenja i usvajanja vokabulara u funkciji razvijanja veštine čitanja u nastavi engleskog jezika struke (doktorska disertacija). Univerzitet u Kragujevcu.
Stepanovna Sidenko, A. (2006). O inovacionim i tradicionalnim modelima nastavnog procesa, Nastava i vaspitanje, 55(2), 109-121.
Stojkov, I. P. (2018). Uticaj glasnog i tihog čitanja na razumevanje teksta u četvrtom razredu osnovne škole. Teaching Innovations/Inovacije u nastavi, 2018(1). 113-124.
Topalov, J. (2015) Metakognicija i kognitivne strategije u razumevanju teksta u univerzitetskoj nastavi engleskog jezika, (doktorska disertacija). Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, Serbia.
Turner, K. H., Hicks, T., & Zucker, L. (2020). Connected reading: A framework for understanding how adolescents encounter, evaluate, and engage with texts in the digital age. Reading Research Quarterly, 55(2), 291-309. https://doi.org/10.1002/rrq.271
Objavljeno
24. 01. 2024.
Broj časopisa
Sekcija
ČLANCI
